AMERIKA SE SPREMA DA POŠALJE KOPNENE TRUPE U IRAN? Ova elitna vazdušno-desantna jedinica spremna je za 18 sati! Čekaju se naređenja!
Američka elitna 82. vazdušno-desantna divizija, poznata po kopnenim borbenim operacijama i zahtevnim misijama, čeka nova naređenja posle iznenadnog otkazivanja planirane vojne vežbe, saznaje Vašington post iz vojnih izvora.
Američka vojska je poslednjih dana neočekivano otkazala veliku vežbu za štab elitne jedinice, što je izazvalo spekulacije unutar Ministarstva odbrane da će vojnici specijalizovani za kopnenu borbu biti raspoređeni na Bliski istok dok se sukob sa Iranom pojačava.
Vazduhoplovna divizija, sa sedištem u Fort Bragu, Severna Karolina, sastoji se od brigadne borbene grupe od četiri do pet hiljada vojnika, spremnih za raspoređivanje u roku od 18 sati.
Njihove misije mogu se kretati od zauzimanja aerodroma i kritične infrastrukture, preko obezbeđivanja američkih ambasada, do hitnih evakuacija. Štab divizije je odgovoran za koordinaciju planiranja i izvršenja ovih operacija.
Zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, rekli su da do petka nisu izdata nikakva konkretna naređenja za raspoređivanje. Očekuje se da će raspoređivanje helikopterske jedinice 82. divizije na Bliski istok uskoro biti potvrđeno.
„Spremni smo za svaku eventualnost“
Neočekivana promena plana, kada je štabu naređeno da ostane u Severnoj Karolini umesto učešća u vežbi u Fort Polku, u Luizijani, i istaknuta uloga 82. divizije u prošlim sukobima, povećali su spekulacije da bi Snage za hitni odgovor uskoro mogle biti aktivirane.
„Svi se spremamo za svaku eventualnost“, rekao je izvor upoznat sa situacijom.
Pitanja novinara bila su upućena Pentagonu, koji je izdao kratko saopštenje: „Iz razloga operativne bezbednosti, ne razgovaramo o budućim ili hipotetičkim raspoređivanjima.“ Zvaničnici Centralne komande SAD, koja nadgleda operacije na Bliskom istoku, odbili su da komentarišu situaciju.
Predsednik Donald Tramp je dao različita objašnjenja za odluku o upuštanju u sukob sa Iranom i javno je rekao da američke kopnene trupe „verovatno“ neće biti potrebne, ali nije isključio tu mogućnost.
Snage za hitan odgovor raspoređene su u proteklih nekoliko godina kako bi pojačale bezbednost u američkoj ambasadi u Bagdadu neposredno pre atentata na Kasema Sulejmanija 2020. godine, evakuisale Avganistan 2021. godine i demonstrirale vojnu moć SAD u Istočnoj Evropi pred rusku invaziju na Ukrajinu 2022. godine.
Velika većina Amerikanaca protiv slanja trupa u Iran
Od početka sukoba prošle nedelje, američke snage koriste vazdušne i pomorske udare na vojne ciljeve i iranski arsenal raketa, dronova i ratnih brodova. Kako je iranska odbrana oslabila, američki avioni su sve više leteli direktno iznad Irana, pogađajući ciljeve preciznom municijom.
Portparolka Bele kuće Karolina Livit rekla je da slanje američkih kopnenih trupa u Iran „nije deo trenutnog plana, ali da je ta opcija i dalje na stolu“.
Više od 50.000 američkih vojnika učestvuje u operacijama, a šest vojnika je poginulo u iranskim kontranapadima. Predsednik je naglasio da će „verovatno biti još žrtava“ pre nego što se kampanja završi.
Analitičari kažu da bi jedna od prvih meta kopnene operacije mogla biti ostrvo Harg u Persijskom zalivu, ključna tačka u iranskoj naftnoj infrastrukturi. Njegovo osvajanje bi dalo SAD stratešku prednost, ali bi i izložilo američke vojnike velikom riziku.
Prema anketi CNN-a, 12% ispitanika podržava slanje kopnenih trupa u Iran, 60% se tome protivi, dok 28% nije sigurno.
Kurir.rs/Vašington post/(Agencije